Ovo je Maslinik nade, kaže časna sestra Dajana Dujmović. Kako su nabavljene još uvijek rijetke sadnice sorte Leucocarpa i tko je sve došao na sadnju maslinika u Potoke kod Mostara?
Maslinarstvo u Hercegovini razvija se krupnim koracima. Prije 10-ak godina pod maslinama je bilo samo 80, a već danas na 520 hektara raste 116.000 stabala. Podizanje novih nasada nastavlja se nesmanjenim tempom, a jednom i to nesvakidašnjem svjedočili smo u sklopu Samostana školskih sestara franjevki Krista kralja u Bijelom Polju, mjesto Potoci, sjeverno od Mostara.
“Ovo je Maslinik nade“, kaže časna sestra Dajana Dujmović, direktorica tvrtke Paxa Dola d.o.o. (u prijevodu Dolina Mira) koja upravlja samostanskih maslinicima. Radi se o jedinstvenom po mnogo čemu posebnom masliniku od rijetke sorte Leucocarpa, kolokvijalno nazvane “bijela maslina“.
Zajedništvom do sadnica Leucocarpe
“Plodovi joj izgledaju poput bisera, a ulje od nje se od davnina koristilo za ređenje svećenika. Srebrnasta krošnja i bijeli plodovi postali su znak čistoće, obnove i neuništivosti dobra“, kaže časna Dajana.
Ideja o podizanju maslinika od upravo takve sorte došla je spontano. Tijekom studijskog putovanja u Italiju, u organizaciji Hercegovačke udruge maslinara i uljara (HUUM), spontano se poveo razgovor kako su sadnice bijelih maslina, poznatih i kao Leucolea, još uvijek rijetke i nije ih lako nabaviti.
Ta spoznaja potaknula je neočekivanu reakciju – svi su izrazili želju da nabave barem jednu sadnicu. No, ono što je ovu priču učinilo posebnijom jest činjenica da su među sudionicima putovanja bili ljudi različitih vjera – katolici, pravoslavci i muslimani – koji su se bez zadrške priključili projektu, povezujući se kroz zajedničku želju za sudjelovanjem u stvaranju nečeg vrijednog i trajnog.
Valjalo je nabaviti 33 sadnice sukladno godinama koje je Isus proživio na zemlji. Potraga za prvih 15 stabala završila je uspješno već na spomenutom putovanju. Ali, tu priča nije stala.
Čovjek velikog srca i vizije Božo Mustapić, poznati agronom iz Neuma, preuzeo je na sebe izazov da pronađe donatore za preostalih 18 stabala.: “Bez obzira koliko stabala još trebalo kupiti, ja ću naći ljude koji to žele,” odlučno je reagirao Mustapić. I zaista, u kupovinu se uključilo više ljudi nego što je bilo potrebno, a mnogi su zajednički dijelili troškove kako bi mogli sudjelovati.
“No, ovdje nije bilo samo riječ o novcu – najvažnije je bilo zajedništvo, susret i povezivanje kroz plemenito djelo“, ističe sestra Dajana.
Od samog početka bilo je, kaže, jasno da ovaj projekt nadilazi običnu sadnju maslina. Svatko tko je odlučio sudjelovati, preuzeo je na sebe i obvezu – ne samo financiranja, već i osobnog dolaska na sadnju bijelih maslina kako bi vlastitim rukama posadio svoje stablo.
Sadili i federalni dužnosnici
Sadnja je uslijedila 21. veljače, a odziv je bio iznad svih očekivanja. Uz svećenike i časne sestre u događaju su sudjelovali maslinari iz Hercegovine, federalni diplomati, strani veleposlanici i političari među kojima i najviši dužnosnici Lidija Bradara, predsjednica Federacije BiH, te Kemal Hrnjić, federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva koji su također posadili svoje masline.
Svatko od sudionika po jednu i tako su uz postaje križnog puta u novi život krenule ukupno 33 sadnice maslina, sukladno godinama koje je Isus proživio na zemlji.
Novonastali maslinik (i sve okupljene) blagoslovio je fra Svetozar Kraljević. “Bio je to događaj puno važniji od obične sadnje i okupljanja. Prigoda za razmišljanje o miru, povezanosti i ljubavi , o svemu što nas ujedinjuje i čini jednakima“, rekla je časna sestra Dajana uvjerena da će “Maslinik nade” postati mjesto susreta, molitve, razmišljanja i nade, gdje će svatko moći pronaći svoju “postaju” i svoju “maslinu nade“.
Podsjetnik da se dobro nikada ne može uništiti -– ono uvijek pronalazi svoj put, ukorijenjeno u srcima ljudi.
Zato ovaj projekt nije samo priča o maslinama, već o ljudima, njihovim rukama i njihovim srcima, o želji da ostavimo trag dobrote i mira u svijetu u kojem živimo. Baš ovdje, baš sada, u ovom vremenu, poručila je časna sestra Dajana Dujmović.
Nakon sadnje uslijedilo je druženje uz razgovor i domaće delicije, od kojih podosta proizvode i same časne. Za ovu prigodu na stolu se našao čak i kolač panettone dar poznatog maslinara Ante Vulina iz Pakoštana.
Najsjeverniji maslinik sa 3500 stabala
Bilo je svega, a poseban doživljaj bio je obilazak oglednog samostanskog maslinika podignutog prije 13 godina. Taj, jedan od najvećih i najsjevernijih maslinika u regiji prostire se na 13,95 hektara s 3.500 stabala. Od sorti najzastupljenije su domaće oblica i istarska bjelica te introducirane pendolino, cipressino, ascolana tenerra.
“Ovaj naš maslinik nije samo običan gospodarski poduhvat, već simbol Božje prisutnosti i ljubavi”, kaže časna sestra Dajana. Osjećaju to i brojni posjetitelji. Sestre svake godine organiziraju i Dane berbe maslina, gdje zajedno s volonterima i posjetiteljima zajednički beru plodove maslina, svi sudionici ne samo da njeguju ljubav prema prirodi, već i doživljavaju snagu zajedništva.
“Ovdje sam došao pomoći u berbi maslina, zabavio sam se i bilo je predivno“, izjavio je Dario Miličević jedan od brojnih volontera.
Kroz ovaj zajednički rad, molitvu i sudjelovanje u procesu ubiranja plodova rada ruku čovječji, razvija se unutarnja snaga, koja je temelj za izgradnju emocionalne otpornosti i stabilnosti. Ovaj proces također nudi priliku za duhovni rast, jer se kroz fizički rad posjetitelji povezuju s prirodom na dubljoj razini, doživljavajući istinski mir u jednostavnosti i blagosti stvaranja, kaže sestra Dajana,
Isto ime kao i tvrtka kojoj je na čelu nose i proizvodi samostana. Paxa – “ona koja donosi mir“- je i brend maslinovog ulja.
Ulja s više od 250 mg polifenola
Etiketa je originalna i prepoznatljiva. Prikazuje siluetu časne sestre i masline, oslikava savršenstvo u jednostavnosti, simetričnosti i stabilnosti, pozivajući da u jednostavnim stvarima života prepoznamo božansku prisutnost. Bijela boja na etiketi simbolizira čistoću i mir, dok zlatne boje odražavaju božansko, stvarajući harmoniju koja odražava zajedništvo i kolektivnu povezanost.
“Znak Alfe i Omege, Početka i Kraja, usmjerava naša srca prema stvarnosti odakle smo došli i kamo se vraćamo”, pojašnjava časna Dajana.
Dok hodamo kroz redove uzornog (i kap na kap navodnjavanog!) maslinika, slušamo o sadašnjosti i budućnosti. Urod u posljednjoj berbi iznosio je približno 33.000 tona. Nažalost, velika tuča u svibnju prouzročila je značajne štete, smanjivši očekivani urod za oko 50%. Prosječni randman bio je nešto niži nego prethodnih godina, iznosivši oko 10%, dok se kod nas randman obično kreću između 12 i 15%.
Budući da se radi o najsjevernijem masliniku, iznad kojega je na brdu Velež snježna kapa tijekom cijele zime pa i ranog proljeća, vegetacija kao i dozrijevanje plodova kasni u odnosu na južnije krajeve, što je protekle sezone bilo još izraženije. No, časne su berbu obavile u uobičajenom terminu – od 10 do 20 listopada. Ulja vrhunska. Sadrže više od 250 mg polifenola po litri što je potvrda da imaju naglašena i ljekovita svojstva.
Višestruko su nagrađivana na domaćim i međunarodnim manifestacijama. S obzirom na stalno povećanje proizvodnje.
Kako do vlastite uljare, kušaonice i smještaja za posjetitelje?
Školske sestre franjevke planiraju nabavku vlastite uljare u ovoj ili idućoj godini. -Troškovi prerade maslina sve su veći, a kako je u planu dodatno proširenje nasada do 2026. godine, vlastita uljara postaje nužnost, odlučna je sestra Dajana.
Također, ove godine planira se otvaranje kušaonice maslinova ulja u starom samostanu, koji je prošle godine renoviran. Uz kušaonicu, u sklopu istog kompleksa nalazit će se i prodajni prostor za maslinovo ulje te ostale proizvode koje sestre izrađuju. Osim toga, kompleks će sadržavati muzej, galeriju i smještajne kapacitete za posjetitelje, čime će se dodatno razviti ponuda agroturizma i promovirati lokalna tradicija maslinarstva, kaže nam časna sestra Dajana.
Ovo potonje posebno naglašava i prof. dr. sc. Marko Ivanković, direktor Federalnog agromediteranskog zavoda (FAZ-a) sa sjedištem u Mostaru.
Ceste maslinovog ulja i oznaka izvornosti na razini EU
“Sljedeći prioritet nam je cesta maslinovog ulja kojom će se stizati u sve važnije maslinike diljem Hercegovine“, kaže Ivanković, kojeg smatraju glavnim krivcem za tamošnji maslinarski boom. Ne samo što se tiče impresivnog rasta novih maslinika. Njih zapravo ne bi ni bilo da pri zavodu u kojemu je okupio agronomske stručnjake nisu stvoreni i drugi bitni preduvjeti: laboratorij za kemijsku analizu ulja, panel za organoleptiku, manifestacija Dani masline i maslinovog ulja…
Samo tijekom prošle godine ostvarena su tri velika postignuća. Prvi, oznaka izvornosti i porijekla, drugi dobivanje žiga za brend Zlatne kapi Hercegovine, treći – BiH je postala nova članica Međunarodnog vijeća za masline (IOC) u Madridu.
U planu je dobivanje oznake izvornosti na razini EU. U sljedećih nekoliko godina cilj je udvostručiti nasade maslina, proizvodnju i potrošnju maslinovog ulja te još puno toga što ne može stati samo u jedan tekst poput ovoga.
Ostalo je prostora još samo za rečenicu koju smo čuli u neformalnom razgovoru nakon sadnje Maslinika nade, a ona glasi: Masline u Hercegovini bolje spajaju ljude nego Dayton. Kako?
Jednostavno: Bog je jedan, a maslina sveto drvo. Spaja sve ljude posebno maslinare, bez obzira na vjersku i nacionalnu pripadnost. Spaja bolje (i) od Daytonskog sporazuma!
Svi donatori sadnica za Maslinik nade:
1. Tomo Vučinić 2. Jeromonah Porfirije – Miljan Grgić 3. Ivan Milas 4. Zoran Raič 5.Jakoslav Planinić 6. Tijana Banjanin 7. Don. Željko Marić 8. Adnan Hadžić 9. Tomislav Vukojević 10. Selim Zutić 11. Ilija Miletić 12. Prof. Željko Vaško 13. Mato Matić 14. Ivica Drmać 15. Luka Čokljat 16. Gabrijela i Željko Bašić 17. Rahela, Antonija i Božo Mustapić 18. Dijana i Željko Vuletić 19. Cvija i Smiljan Njavro 20. Zbor župe “Krista Kralja“ Hutovo 21. Ramiz Zaimović 22. Aida Kohnić 23. Prof. Marko Ivanković 24.Mario Leko 25. Josip Matić 26. Mateja i Marin Šarić / Maja i Đuro Raguž 27. Ana i Staniša Vasilj / Stanka i Marin Vasilj 28. Lucija i Toni Vasilj / Ivica i Boro Šušnjar29. Ružica i Niko Lovrić / Irena i Ivica Bule 30. Zdravka i Ivica Rupčić 31. Dunja i Josip Vasilj 32. Viktorija i Marin Lakić / Mate Šimović 33. Ivana i Ivo Sušić.
IZVOR – www.agroklub.com/vocarstvo/u-bijelom-polju-casne-sestre-franjevke-posadile-33-bijele-masline/102220/